Kontroverzno mišljenje o mlijeku

Tokom posljednje decenije, mlijeko je postalo pomalo kontroverzno.

Jedni kažu da je ono potrebna i

Hranjiva hrana, važna za zdrave kosti dok drugi govore da može da uzrokuje rak i dovede do prerane smrti.

Pa, ko je u pravu? I zašto ga mi svejedno pijemo? Mlijeko je osnova ishrane svakog sisavca nakon rođenja, kada su naši probavni sistemi nerazvijeni i mali. U osnovi, ono je dobra hrana za podsticaj razvoja naših tijela i pruža pomoć pri našem rastu. Mlijeko je bogato masnoćama, vitaminima, mineralima, i mliječnim šećerom: laktozom. Također, nakon rođenja, ono sadrži antitijela i proteine koji nas štite od infekcija i regulišu naš imunološki sustav. Ali je jako zahtjevno majkama da ga proizvedu. Nakon nekog vremena, čovjek prestaje piti majčino mlijeko i prelazi na ishranu njegovih roditelja. Tako je bilo hiljadama godina. Sve do otprilike jedanaest tisuca godina, kada su naši pretci osnovali prve zemljoradničke zajednice.

Ubrzo, oni su pripitomili prve životinje koje daju mlijeko: koze, ovce i krave. Oni su otkrili da zivotinje koje daju mlijeko su u mogucnosti da jedu otpadnu i izobilnu hranu i da je pretvore u hranjivu i ukusnu hranu. Ovo je ucinilo veliku razliku u prezivljavanju posebno u teskim vremenima. Tako da zajednice i grupe koje su imale mlijeko imale su ujedno i prednost u evoluciji. I kroz prirodnu selekciju su se mijenjali geni zajednica koji su konzumirali dosta mlijeka. Ova adaptacija je povezana sa specijalnim enzimom: laktazom. Bebe ga imaju dosta u svojim sistemima tako da ga mogu razgraditi do mlijecnog secera laktoze i na taj nacin lako probaaviti mlijeko. Ali sto smo stariji, sve manje enzima laktaze nase tijelo proizvodi. U svijetu otprilike 65% posto populacije ne proizvodi ovaj enzim nakoj perioda dojenja sto znaci da su oni u mogucnosti probaviti najvise 150 mililitara mlijeka svaki dan. Ova netolerantnost na laktozu ipak nije jednako rasirena po svijetu.

U nekim istocno azijskim zajednicama, ovaj postotak ide do 90%. U sjevernoj Evropi i Americi procenti su najmanji u svijetu. Za ovu neravnomjernost postoji par razloga. Svojstvo tolerancije je uvjetovano slucajnom mutacijom koja se desila u par zajednica neovisnih jedna od druge. Cinjenica da zemljoradnja sve vise i vise zamjenjivalo lov i skupljanje plodova kreiralo je pritisak mehanizma prirodne selekcije. Ljudi koji su bili u mogucnosti probaviti laktozu imali su vise hranu na raspolaganju sto je bila prednost. Migracije farmera na sjever prenijele su ovo svojstvo tolerancije dalje sto je tjeralo populacije koje nisu imale to svojstvo. Uredu, ali ako je mlijeko dio nase ishrane tisucama godina, zasto je sada tako kontroverzno? Postoji beskonacno tvrdnji u vezi negativnih i pozitivnih utjecaja mlijeka. Negativne obuhvataju siroko podrucje od lomljivih kostiju do kardiovaskularnih boleti do netolerancije i alergija. Pa, kako se drze ove tvrdnje? Neke starije studije nasle su vezu izmedu mlijeka i povecanog rizika od raka dojke, debelog crijeva i prostate.

Ali meta-analize nisu nasle utjecaj na rizik od raka. Na suprotnu stranu, kalcij u mlijeku mozda ima jaca otpornost od raka debelog crijeva. Iako ovo moze biti kalcijum generalno, nije jasno da li mlijeko ima ulogu u ovoj otpornosti. Sam studije raka prostate pokazale su povecani rizik za ljude koji su konzumirali vise od 1,25 litre mlijeka na dan. Ali opet, naucna zajednica nije slozna i druge studije nisu nasle nikakvu povezanost.

Ove studije mozete pogledati detaljno u literaturi

Ovog videa.

Sve u svemu, istrazivanje pokazuju da ako pijete 100 do 250 mililitara mlijeka na dan, za rizik od raka ne morate se brinuti. Slicno, meta-analize nisu nasle uticaj mlijeka i mlijecnih proizvoda na rizik od srcanih problema, udara ili opcenito govoreci, smrtnosti. Neke studije su cak predlozile da visoki krvni pritisak je mozda cak i rijeđi kod ljudi koji koriste dosta mlijecnih proizvoda iako dokaz za ovo nije dovoljno snazan da se moze uzeti sa sigurnoscu. Ako uzmemo u obzir kosti stvari se malo zakompliciraju.

Studije nisu pronalazile ni pozitivne ni negatine efekte za odrasle osobe. Ono cega se najveci broj ljudi plasi jesu stetne kolicine pesticida, antibiotika ili hormona. Hormoni su zastupljeni u mlijeku ali u jako malim kolicinama. Na primjer da se dobije jednaka kolicina hormona koja je sadrzana u tableti potrebno bi bilo popiti 5000 litara mlijeka i cak i ako bi to bilo moguce, vecina hormona bi bila unistena od strane probavnog sustava prije nego bi ti hormoni mogli utjecati na nas sto je razlog zasto su lijekovi oblozeni, upravo da zastite sadrzaj lijeka od probavnog sustava. Sto se tice pesticida i antibiotika postoje regulacije u vecini dijelova svijeta koje dopustaje samo bezopasne kolicine. Mlijeku koje prijede ove pragove sigurnosti nije dopusteno da se nade na policama trgovina. Tako da ne postoji nista posebno sto bi nas trebalo brinuti. Osim alergija i ljudi koji nisu tolerantni na laktozu. Najpoznatiji negativni efekti mlijeka su vjerojatno akne i opcenita nelagodnost nakon konzumiranja mlijecnih proizvoda i ovi efekti su veoma stvarni. Na primjer, obrano mlijeko povecava stepen prosirenosti akni za 24%.

Alergije od mlijeka su posebno rasirene među djecom, sa 1 od 18 djece u Njemackoj koji imaju ovu alergiju. Generalno, ove alergije su sklone da se smanjuju ili potpuno nestanu sa godinama. Uredu. Da li je mlijeko zdravo? Mlijeko, bez obzira da li dolazi od majki, krava, ovci, koza ili kamila je hrana bogata hranjivim tvarima. Ono sadrzi sve potrebne makro-hranjive tvari i mnogo mikro-hranjivih tvari posebno u regionima gdje se ljudi bore za unesu dovoljno kalorija mlijeko moze da pridonese zdravijem zivotu i smanji smrtnost djece. Za one koji zive u razvijenim zemljama, opcenito govoreci mlijeko nije stetno osim ako postoji alergija ili netolerantnost. Posebno za djecu, mlijeko je dobar izvor velikih kolicina kalcijuma i za vegetarijance dobar izvor vitamina B12 i opcenito B vitamina. Ovo ne znaci da ne postoje alternative sa istim svojstvima kao mlijeko. Ne morate piti mlijeko da bi bili zdravi. Mlijeko također nije zamjena za vodu.

Mlijeko je hrana za snagu, ali dodatne kalorije iz prekomjerne potrosnje mogu dovesti do pretilosti. Posebno mlijeko sa dodanim ukusima ili cokoladno mlijeko su slicniji limunadi nego zdravom užini, i postoji jos jedna stvar koju moramo uzeti u obzir. Proizvodnja mlijeka ima velik utjecaj na klimu. Oko 33% obradivog zemljista se koristi za potrebe ishrane stoke ukljucujuci i krave, ovce, koze itd. Iako se karbonski otisak zagađenja mlijecnih porizvoda smanjuje od 1990tih, mlijecni proizvodi su i dalje odgovorni za 3% svih staklenickih plinova cak vise nego svi avioni zajedno. Mlijecna industrija je ogromna i nazalost, vecina proizvodnje uzrokuje nevjerojatnu bol i patnju. Krave bivaju oplođivane iznova i ubrzo nakon poroda odvojene od teladi i zaklane jednom kad njihova izmucena tijela vise nisu produktivna. Mi ne mozemo ignorirati cinjenicu da vecina mlijeka potice od takve industrije koja u osnovi predstavlja patnju i pridonosi globalnom zatopljenju. Sta je onda sa mlijekom na bazi biljaka? U pogledu razine proteina i hranjive vrijednosti samo sojino mlijeko se moze porediti sa kravljim. Ostale vrste moraju naknadno biti obogacene da dostignu slicne nivoe vitamina i kalcijuma tako da bi mogle biti alternative mlijeku.

Jos jedna opcija bi mogla biti dostupna u skoroj buducnosti. Nekoliko manjih firmi su stvorile nezivotinjsko mlijeko koje je sa aspekta hranjive vrijednosti identicno kravljem mlijeku na primjer, kroz proces fermentacije od strane genetski modifikovane bakterije. Ovo labaratorijsko mlijeko se moze dalje preraditi i u sir, nesto sto je nedostatak mlijeka na biljnoj osnovi zbog odsustva proteina kazeina i whey-a, osnovnih tvari koji daju mlijeku njegov okus i strukturu. Ekoloski uticaj je druga prica ipak. Mnoge alternative mlijeku koriste mnogo manje energije, povrsine i vode za proizvesti tako da imaju mnogo manji uticaj na okolis od zivotinjskog mlijeka. Ako zelite da imate sto je manje negativni uticaj na planetu, najbolje je koristiti mlijecne alternative koje su regionalno proizvedene. Kao i sa skoro svakom temom mlijeko je komplikovano. Nije stetno za vecinu ljudske populacije i neophodno je za mnoge ljude na svijetu. Dobro je, hranjivo ali isto tako stetno za planetu i uzrokuje puno patnje za zivotinje. Moramo se odluciti kao drustvo kako cemo se suociti sa ovim cinjenicama.